Drage žene, prije nego što vam čestitamo 8. mart i poželimo da nastavite još jače da se borite za svoja prava, želimo da vas sve podsjetimo na nekoliko veoma važnih istorijskih činjenica koje su prethodile tome da ovaj dan danas slave sve žene svijeta.
- 8. marta 1857. godine u Njujorku su u štrajk stupile radnice fabrike tekstila, zahtjevajući bolje uslove rada za žene. Policija ih je tada rastjerala, ali one 1859. osnivaju prvi ženski sindikat
- 1907. godine njemačka revolucionarka Klara Cetkin je inicirala Prvu međunarodnu konferenciju žena na kojoj je predložila da se 8. mart zvanično obilježava kao Međunarodni dan žena
- 8. marta 1908. godine, ponovo je došlo do štrajka žena. Radnice su najprije bile zatvorene u fabrici, iz koje nisu mogle da izađu, a potom je izbio požar u kojem je izgorjelo 129 žena
- U znak sjećanja na stradale žene, 8. marta 1909. godine u Njujorku se prvi put obilježava Dan žena
- Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu održanoj 1910. godine zvanično je prihvaćen prijedlog Klare Cetkin o proglašenju 8. marta za Međunarodni praznik žena-radnica
- Iste godine kada je održana pomenuta konferencija u Kopenhagenu, 1910. godine, u Njujorku je održan marš 15.000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolju platu, zabranu dječjeg rada i pravo glasa
- Klara Cetkin 1912. godine izvodi milion ljudi na ulicu u borbi za pravo glasa svih žena Njemačke
- Žene imaju svoj dan, ali i svoju godinu. To je 1975. godina, kada su Ujedinjene nacije priznale Međunardni dan žena i istovremeno proglasile tu godinu za Međunarodnu godinu žena
Na ovu temu razgovarali smo sa Gordanom Vidović, ženom koja je prije 23 godine osnovala Udruženje građana „Budućnost“ koje od samog početka kontinuirano promoviše ženska prava i zalaže se za ostvarivanje brojnih prava koja žene nažalost još uvijek nemaju.
Imaju li žene danas razlog za slavlje?
„Međunarodni dan žena se obilježava širom svijeta u spomen ženama koje su organizovale proteste zbog loših radnih uslova. Za mene je ovaj dan zapravo podsjećanje na istorijsku borbu koju su žene morale voditi da bi dobile pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo da uživaju jednaka prava kao muškarci. Podijeljena su mi osjećanja, pa nekad mislim da žene imaju razloge za slavlje, a nekad da je borba uzaludna“
Šta mislite kako smo kao društvo došli do toga da je kupovina poklona postala simbol današnjeg dana, koji ako pogledamo unazad, odlikuje teška borba za prava koja su mukom izborena? I zašto se o tome govori samo na današnji dan?
„U bivšoj nam državi, Jugoslaviji, slavio se Međunarodni dan žena kao praznik žena. Svake godine, 8. marta, tradicionalno se kupuju cvijeće, čestitke i pokloni, a sve kako bi se žene osjećale posebno jedan dan u godini. To je povod da muškarci izvedu žene u kafanu i po pravilu, oni se lijepo provedu. Do dana današnjeg se ovaj dan obilježava na sličan način, s tim da velika većina žena još uvijek nema svijest da 8. mart zapravo predstavlja istorijsku borbu žena za uživanje stečenih prava”
Radeći u Udruženju građana „Budućnost“, koje od osnivanja do danas promoviše borbu za ljudska prava, a naročito prava žena, vidite li napredak u toj borbi ili ne? Kako je bilo pričati o ženskim pravima i boriti se za ista na početku Vašeg rada i danas?
„Radeći u Udruženju građana „Budućnost“ od osnivanja, kontinuirano promovišemo ženska prava i zalažemo se za ostvarivanje nekih prava koja žene još uvijek nemaju. U tim prvim godinama ljudi su se borili da prežive, mnogi su živjeli u devastiranim kućama, nisu imali posao i bilo je veoma teško pričati o ženskim pravima. Postepeno se mijenjao odnos prema ženskim temama i ženskim pravima. Postignut je ogroman napredak u svijesti žena i muškaraca. Aktivnim djelovanjem doprinijele smo da se nasilje u porodici inkriminiše kao krivično djelo, uspostavile prvu sigurnu kuću za smještaj i podršku ženama koje su preživjele nasilje i uspjele da ovaj vid zaštite žena integrišemo u sistem. Zahvaljujući snažnom djelovanju, žene danas učestvuju u zakonodavnoj vlasti u prosjeku od 20% na svim nivoima, što je ogroman uspjeh u odnosu na period kada uopšte nije bilo žena u javnom i političkom životu“
Kada govorimo o ženama u Bosni i Hercegovini, sa čime se one susreću, u smislu kršenja prava? Koliko je jaka Vaša uloga i uloga UG „Budućnost“ u tome?
„Žene se i danas susreću sa kršenjem njihovih prava u svim sferama privatnog, javnog i političkog života. Lično smatram da još uvijek mogu mnogo da doprinesem razvoju žena i ženskog pokreta. Udruženje građana „Budućnost“ je prepoznatljiva organizacija ne samo u Modriči, već na širem prostoru, ima sjajne resurse i veoma je važno da nastavi utabanim stazama da krči put do bolje budućnosti svih građana, posebno žena u našem društvu“
Da li su žene i muškarci danas 2019. godine ravnopravni?
„Moje mišljenje je da žene još uvijek nisu ostvarile ravnopravnost sa muškarcima“
Kao osnivačica organizacije koja je otvorila prvu sigurnu kuću u Republici Srpskoj za smještaj žena žrtava porodičnog i rodno-zasnovanog nasilja, slažete li se da je nasilje nad ženama još uvijek ozbiljan problem i to ne samo kod nas, već u cijelom svijetu? Šta je potrebno učiniti da se tome stane u kraj? Da li je dovoljno organizovati kampanje na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i Međunarodni dan žena ili je potrebno mnogo više?
„Veoma sam ponosna na to što smo 2000. godine otvorile prvu sigurnu kuću u Republici Srpskoj. Te iste godine je prvi put u Krivičnom zakoniku Republike Srpske nasilje u porodici inkriminisano. U međuvremenu smo se zalagale za usvajanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kojim su propisane zaštitne mjere za sprečavanje nasilja u porodici, sigurne kuće su integrisane u sistem. I pored različitih mehanizama zaštite, nasilje nad ženama i dalje je veliki problem. Kampanje koje se organizuju tokom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i Međunarodni dan žena doprinose povećanju svijesti svih građana, ali to nije dovoljno da bi se nasilje nad ženama potpuno zaustavilo. Neophodna je prije svega politička volja za implementaciju usvojenih zakona u praksi, ali i uvezivanje svih aktera i stvarno opredjeljenje da se žrtve nasilja zaštite, a počinitelji sankcionišu“
I za kraj, Vaša poruka ženama na današnji dan?
“Premda su žene formalno izborile za ravnopravnost polova, nažalost još uvijek se smatraju manje vrijednima i ravnopravne su s muškarcima – samo na papiru. Upravo zato Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene dosad postigle te podsticaj za sve ono što se još može učiniti kako bismo živjele u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija. Moja poruka ženama je: Volite sebe i borite se da svaki dan bude vaš dan”
A šta su današnjem danu rekli neki od zaposlenih u Udruženju građana “Budućnost” :
„Za mene Međunarordni dan žena predstavlja važan istorijski datum, jer se tog dana slavi ekonomska, politička i društvena borba žena za ravnopravnost. Naime, slavi se sloboda svih žena ovog svijeta. Nažalost, položaj žena u Bosni i Hercegovini još uvijek je diskriminirajući, jer rodna ravnopravnost nije ostvarena. Žene nisu jednako zastupljene u javnom i političkom životu, a nasilje nad ženama prisutno je u svim sferama života“, Biljana Đukić, voditeljica Sigurne kuće
„Smatram da je 8. mart postao iskrivljeno povezan sa potrošačkim motivom i predstavlja skretanje pažnje sa realnih problema žena. Položaj većinske populacije stanovništva je ugrožen NEvladavinom prava i jednakosti prema različitim društvenim slojevima. Sa tim je usko povezan ugrožavajući položaj žene, ali i muškarca i djece, tačnije čitave porodice“, Dejan Lazarević, socijalni radnik u Muškom centru
„Mislim da se u posljednih par decenija 8. mart komercijalizovao i pretvorio u nešto suprotno onom što bi ustvari trebao da bude. Zaboravila se suština i zašto se taj dan proslavlja. Mlađe generacije ne poznaju brutalnu istoriju kroz koje su žene morale proći da bi osigurale osnovna prava. Sa druge strane, mislim da je pogrešno što se samo taj dan ženama poklanja pažnja. Potrebno je tokom cijele godine raditi na poboljšanju položaja žena, konkretno na ostvarivanju prava na rad. Svaka žena ima pravo da sopstvenim radom osigura sebi egzistenciju“, Dejan Drinić, socijalni radnik u Muškom centru
„Datum kada obilježavamo Međunarodni dan žena za mene predstavlja samo podsjetnik na sve ono što još treba da učinimo da bismo opravdale borbu svih onih žena koje su se borile i izborile da mi danas možemo da glasamo, radimo, pišemo, mislimo i ravnopravno postojimo, ali podsjetnik i koliko toga smo u međuvremenu prokockale i zaboravile. Žalosno je što još postoje oni koji ne znaju suštinu i istoriju koja se krije iz ovog datuma, te što je 8. mart postao pandan Danu zaljubljenih i prilika za prodavce da zarade koju marku više i ništa više od toga. Komercijalizacija dana koji je trebao da bude sve samo ne komercijalan. Žene se u 2019. godini susreću sa nizom problema o kojima moramo pričati ne samo na današnji dan, nego dok god oni ne budu riješeni (otkazi na poslu zbog trudnoće, manje poželjne za rukovodeće pozicije, trpe različite oblike nasilja, smatraju se slabijim polom, manje zarađuju od muškaraca, češće su izložene mobingu i seksualnom nasilju na radnom mjestu…)“, Dajana Ilić, stručna saradnica za odnose s javnošću
Tim UG “Budućnost” čestita svim ženama današnji dan i želi im da ovoliko pažnje kao danas, dobiju i ostala 364 dana u godini!