“Za mnoge žene i djevojke prijetnja je najveća tamo gdje bi trebalo biti najsigurnije: u njihovim domovima”, podsjetio nas je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, u apelu prema javnosti početkom aprila. S obzirom na to da je svaka treća žena u svijetu doživjela fizičko, psihičko i / ili seksualno nasilje tokom svog životnog vijeka, nasilje nad ženama dugo je bila pogubna kriza zdravlja i ljudskih prava. Međutim,trenutni uslovi su prouzrokovali nekoliko kritičnih faktora:
- Žene i djevojke nalaze se u izolaciji sa svojim zlostavljačima, uzrokujući stalnu kontrolu i nedostatak podrške prijatelja i porodice.
- Nezaposlenost i rad sa skraćenim radnim vremenom su naglo skočili, što je uzrokovalo zabrinutost za novcem i finansijsku zavisnost od nasilnika.
- Planovi za otvaranje preduzeća bez otvaranja škola i vrtića povećaće ionako značajan pritisak na žene da izvršavaju sve kućanske i majčinske dužnosti dok su zaposlene.
- Osnovne usluge za preživjele zlostavljanja su ugrožene zbog nedostatka finansijskih sredstava i resursa usmjerenih za ispunjavanje zahtjeva pandemije COVID-19.
Ove okolnosti su prouzrokovale dramatičan porast prijava porodičnog nasilja u Irskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Kipru i Velikoj Britaniji…
Sigurne kuće, krizne linije i službe psihosocijalne podrške od presudnog su značaja za zaštitu žena i djevojaka koje imaju problema sa nekom vrstom nasilja u ovom momentu, dok organizacije koje rade sa nasilnim muškarcima predstavljaju osnovne usluge kao dio koordinisanog odgovora protiv rodno zasnovanog nasilja. Programi za rad sa učiniocima ili interventni programi, rade sa muškarcima na priznavanju i promjeni njihovog nasilničkog ponašanja. Tokom trenutnog porasta slučajeva nasilja u porodici, ovi programi su sve važnije usluge koji muškarci mogu pružiti pomoć u zaustavljanju nasilja. Na primjer, australijska linija za pomoć koju vodi „No to Violence“ primjetila je povećanje broja poziva za 94% muškaraca koji se već boje ili se plaše da postanu nasilni prema svojim partnerkama ili porodici. Pored toga, RESPECT sa sjedištem u Velikoj Britaniji je izvjestio o povećanju broja poziva na njihovu SOS liniju za 96%, dok je za podršku putem e-pošte došlo do porasta od preko 200 %.
Posljednjih pet godina Evropska mreža za rad sa učiniocima nasilja u porodici (WWP EN) podržava organizacije članice u razvoju odgovornih, sigurnih i intervencija usmjerenih na žrtve, zasnovane na intervencijama protiv rodno zasnovanog nasilja. Odgovoran rad sa učiniocima usredsređuje se na sigurnost i potrebe onih koji su pogođeni nasiljem, istovremeno ukazujući na štetu koju je učinilac počinio i izazivajući ga da preuzme odgovornost za svoje postupke.
U nastojanju da ojača kapacitete svojih članova i podrži ih u ispunjavanju zahtjeva krize COVID-19, WWP EN je:
- Krajem marta objavio je svoje smjernice za odgovoran rad sa učiniocima nasilja tokom COVID-19. Smjernice su razvijene uz podršku međunarodnih stručnjaka i predviđaju plan krizne intervencije tokom neuobičajene situacije sa kojom se suočavaju učinioci i pružaoci usluga. Smjernice možete preuzeti klikom na hiperlink.
- Radio sa međunarodnim organizacijama, npr. Globalna prava za žene, za širenje smjernica za obezbjeđivanje odgovornog rada sa učiniocima nasilja tokom COVID-19 i na podršci ovim programima u uspostavljanju sigurnih i odgovornih intervencija.
- Podržao američke nevladine organizacije u prilagođavanju evropskih smjernica njihovom regionalnom kontekstu
- Radio je sa organizacijom članicom WWP EN „Muškarci 21-og vijeka“ (M21), koji imaju veliko iskustvo u radu sa učiniocima nasilja jedan na jedan online. U sedmičnim sesijama za vršnjačku podršku, druge organizacije članice tražile savjete za premještanje svojih aktivnosti online.
- Na web stranici WWP EN pruženi su izvori vezani za COVID-19 za programe sa učiniocima nasilja i kontinuirano se ažurira raspoloživim resursima.
Dok se svijet suočava sa efektima koje izaziva pandemija COVID-19, jedno je očigledno: niko više ne može poreći opseg i opasnost nasilja nad ženama i djevojčicama. Shodno tome, vlade moraju raditi na ublažavanju posljedica sadašnje krize. Pridružujemo se UN Women, UNFPA i Evropskom ženskom lobiju tražeći da:
- Vlade proglašavaju službe podrške za žene i djevojke koje su pogođene nasiljem za osnovne usluge, omogućavajući im da ostanu otvorene i dobiju ključna finansijska sredstva.
- Vlade konsultuju ženske organizacije u postupcima donošenja odluka, osiguravajući da njihove brige i potrebe budu identifikovane i uključene u sve planove.
- Vlade prikupljaju podatke razvrstane po polu koji obuhvataju različite pozadine i kontekst žena, da bi razumeli uticaj COVID-19 na nasilje nad ženama i djevojčicama i obavijestili odgovor.
- Pored toga, WWP EN zahtjeva da vlade podrže koordinisani model zajednice kao odgovor na nasilje u porodici, uključujući programe za rad sa učiniocima nasilja.
Za više informacija o programima za rad sa učiniocima nasilja i njihovom odgovoru na pandemiju COVID-19, obratite se menadžeru za komunikacije WWP EN Anna McKenzie (anna.mckenzie@work-with-perpetrators.eu, +49 176 4579 1097).
WWP EN je evropska mreža sa 60 organizacija članica iz 32 zemlje, koja promoviše izgradnju kapaciteta, razmjenu informacija i dobrih praksi između organizacija koje rade sa učiniocima nasilja i preživjelima od nasilja u porodici. Fokus WWP EN je nasilje koje poćine muškarci nad ženama i djecom.