Javni poziv: Tražimo konsultanta!

Udruženje građana “Budućnostraspisuje Javni poziv za dostavljanje ponuda za konsultantske usluge na izradi procjene uticaja COVID-19 na rad skloništa u Bosni i Hercegovini i pružanje usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja u krizi, izradi kriznih protokola i mini zagovaračkih planova.

O projektu

Udruženje građana „Budućnost“ iz Modriče u sub-partnerstvu sa preostalih sedam organizacija koje vode sigurne kuće u Bosni i Hercegovini: Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, Lara iz Bijeljine, Medica iz Zenice, Udružene žene iz Banja Luke, Vive zene iz Tuzle, Žene s Une iz Bihaća i Žena BiH iz Mostara realizuje projekat “Podrška sigurnim kućama i žrtvama rodno zasnovanog nasilja u COVID-19“, a u ime Sigurne mreže. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku UN WOMEN u Bosni i Hercegovini, u okviru regionalnog projekta “Sprovođenje normi, mijenjanje stavova” kojeg finansira Evropska unija.

Projektom se pruža podrška i jačaju kapaciteti osam skloništa u BiH kako bi se poboljšao kvalitet i dostupnost usluga žrtvama nasilja u otežanim kriznim okolnostima. Pružiće se direktna podrška skloništima u skladu sa njihovim stvarnim potrebama; detaljno će se procijeniti kapaciteti, prihvatljive prakse i izazovi u pružanju usluga tokom COVID-19, prateći ih s preporučenim kriznim standardima, protokolima i političkim porukama prema donositeljima odluka, kako bi ih senzibilizirali i poboljšali pristup žrtvama rodno zasnovanog nasilja u hitnim situacijama.

Ovaj projekt odgovara na aktuelnu krizu izazvanom pandemijom COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, ali posebno ranjive grupe. Cilj projekta je služiti kao dodatna linija podrške organizacijama civilnog društva koje vode skloništa i podržati jednu od ranjivih kategorija koja je tokom COVID-19 prepoznata kao izuzetno ranjiva: nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje. Kriza je sigurno uticala na operativne aktivnosti i dodatno pogoršala okolnosti u kojima djeluju sigurne kuće. I u normalnim okolnostima nasilje nad ženama i djevojkama u Bosni i Hercegovini je raširen socijalni problem. Uprkos značajnim naporima različitih vladinih i nevladinih aktera u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, gotovo svaka druga žena u BiH doživjela je neki oblik zlostavljanja, uključujući nasilje intimnih partnera, nasilje bivših partnera, vrebanje i seksualno uznemiravanje od 15. godine (OSCE, 2019.). Svaka sedma žena ili 14% doživjela je partnersko ili nepartnersko fizičko ili seksualno nasilje, dok je 28% žena doživjelo seksualno uznemiravanje. Stupanje na snagu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) u avgustu 2014. označilo je važnu prekretnicu u naporima Bosne i Hercegovine da uvede, provede i nadgleda provedbu najviših standarda u prevenciji i odgovoru svim oblicima nasilja nad ženama. Vidljivi rezultati svih dionika protiv nasilja nad ženama na čelu s UN WOMEN-om pridonijeli su jačanju institucionalnih i socijalnih mehanizama odgovora za zaustavljanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Pojačano rodno zasnovano nasilje tokom COVID 19 širom svijeta nije zaobišlo Bosnu i Hercegovinu. Iako su lokalne organizacije civilnog društva, rodni mehanizmi i donatori aktivno uključeni u rodna pitanja prepoznali problem i pokušali postupiti u skladu s tim, snažniji odgovor lokalnih vlasti još uvijek zaostaje. Iskustvo je pokazalo da su tokom kriza žene i djevojke izložene povećanom riziku od nasilja, uključujući porodično nasilje. Organizacije koje vode sigurne kuće u BiH ukazale su na porast nasilja nad ženama od početka pandemije do danas. Naglasili su da centri za socijalni rad i policijske stanice djeluju s ograničenim resursima (policija je preopterećena aktivnostima praćenja provedbe mjera prevencije iz COVID-19). Takođe je registrovno da se financijski status sigurnih kuća koje nisu adekvatno regulisane u uobičajenim okolnostima dodatno pogoršao tokom krize. To je bilo posebno vidljivo u epidemiji COVID-19, kada je bilo neophodno osigurati redovnu hranu, odjeću, zalihe lijekova, dezinfekciju, zaštitnu odjeću i prilagoditi prostorije za izolaciju ili karantinu. S druge strane, mjere kriznog osoblja dodatno su usporile proces pružanja podrške, zahtijevajući da svaka osoba kojoj je potrebna socijalna zaštita / smještaj treba ispuniti sanitarni upitnik za ulazak u sigurnu kuću ili bilo koju drugu ustanovu socijalne zaštite. Mnoge od bivših korisnica sigurnih kuća koje su se ekonomski osamostalile nakon izlaska iz sigurne kuće, izgubile su posao tokom pandemije, dok još uvijek moraju plaćati stanarinu, osigurati hranu na stolu za sebe i svoju djecu. Potrebno je utvrditi odgovarajuće i brze mjere podrške koje će im pomoći (financijski, u naturi i s bilo kojom drugom dostupnom podrškom). Pružatelji usluga nemaju dovoljno kapaciteta i izgaraju, suočeni s ozbiljnim izazovima u pružanju usluga u vrijeme socijalnog distanciranja i otežanog pristupa opštim uslugama. Što se tiče organizacija civilnog društva koje vode sigurne kuće, one imaju dobre provedbene i administrativne kapacitete kako bi uspješno odgovorili na sve zahtjeve projekta koji se odnose na provedbu, uključujući administrativne i izvještajne kapacitete.

Opis posla/Zadaci i odgovornosti

Ovaj projekat ima za cilj procijeniti uticaj krize izazvane pandemijom COVID-19 i postkriznog učinka na skloništa i žrtve rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegocini. Istražiće se specifični uticaji na pogoršani položaj korisnica skloništa i rad skloništa, poput nedostatka standarda kriznih operacija, definisanja zaštitnih mjera za skloništa koja nisu moguća u minimalnim okolnostima finansiranja, nedostatka odgovarajuće podrške u pristupu brzom testiranju, zdravstvenim lijekovima za žrtve, itd.  

Izradiće se krizni protokoli i mini zagovaračke kampanje nakon istraživanja specifičnih uticaja na pogoršani položaj korisnica skloništa i rad skloništa, poput nedostatka standarda tokom kriznih operacija, definisanja zaštitnih mjera za skloništa koja nisu moguća u minimalnim okolnostima finansiranja, nedostatka odgovarajuće podrške u pristupu brzom testiranju, zdravstvenim lijekovima za žrtve, itd. Nužno je naglasiti da će se u procjeni proučiti prikladni detalji organizacije podrške skloništima i odgovoriti na nalaze procjene konkretnim preporukama, uključujući krizni protokol za skloništa u BiH, a minimalni skup standarda zaštite mora biti dogovoren s ovlaštenim kriznim osobljem ili ovlaštenim institucijama.

Zadaci za konsultanta su sljedeći:

Udruženje građana “Budućnost” zajedno sa OCD koje realizuju sigurne kuće u Bosni i Hercegovini žele biti spremne za moguću novu krizu i da osiguraju sve moguće mjere za zaštitu i poboljšanje pružanja usluga žrtvama rodno zasnovanog nasilja prije nego se neka nova kriza dogodi. Udruženje građana „Budućnost“ raspisuje javni poziv za odbabir nezavisnog konsultanta/konsultantkinje koji/a će

  • izraditi procjenu vladine podrške sigurnim kućama i njihovo reagovanje na nasilje u COVID-19, kao i set zajedničkih preporuka za poboljšanje institucionalnog i državnog odgovora na podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja u vrijeme COVID-19 – rok do kraja marta 2021. godine
  • održati dvodnevnu radionicu sa menadžmentom sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini, te zajedno sa njima razviti krizne protokole i mini zagovaračke kampanje za usvajanje predloženih preporuka za poboljšanje institucionalnog i državnog odgovora na podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja u vrijeme COVID-19 – rok do polovine aprila 2021.
  • izraditi finalne dokumente kriznih protokola i plan mini zagovaračkih kampanja (2 onlajn kampanje i 3 policy politike za informisanje relevantnim dionicima– rok do kraja aprila 2021. godine

Broj osoba koje se angažuju: jedan nezavisni konsultant/konsultantkinja

Uslovi za prijavljivanje /kvalifikacije, stručna znanja/

  • Visoka stručna sprema
  • Poznavanje domaćeg i međunarodnog pravnog i institucionalnog okvira u oblasti rodno zasnovanog nasilja, s akcentom na odlično poznavanje Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije)
  • Iskustvo u izradi analiza javnih politika i zakonskih akata u oblasti rodno zasnovanog nasilja (navesti kao reference minimalno tri objavljena analitička i istraživačka rada)
  • Prijedlog cijena usluga

Za obavljanje poslova iz javnog poziva mogu se prijaviti isključivo fizička lica koja imaju propisane kvalifikacije i stručna znanja, uz obavezno dostavljanje CV-ja s posebnim naglaskom na kvalifikacije i reference koje odgovaraju uslovima javnog poziva.

Način apliciranja

Prijave se mogu dostaviti u elektronskoj verziji najkasnije do 19.02.2021. godine na sledeću email adresu: buducnostmd@yahoo.com, ili poštom, na adresu Udruženja građana „Budućnost“, Živojina Mišića 4a, 74480 Modriča.

Postupak izbora

Ocjenu pristiglih prijava vršiće komisija imenovana u tu svrhu.

Odluka o izboru konsultanatice/ta će biti dostavljena u roku od 3 dana od završetka konkursa i biće objavljena na web-stranici Udruženja građana „Budućnost“.

Pravo na prigovor

Pravo prigovora na odluku o izboru konsultantice/ta imaju svi prijavljeni u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja navedene odluke.

Po isteku roka za prigovor potpisaće se ugovor sa izabranom/im konsultanticom/konsultantom o međusobnim pravima i obavezama u izvršenju traženog posla.

UDRUŽENJE GRAĐANA „BUDUĆNOST“

Živojina Mišića 4a, 74480 Modriča

Tel/fax: + 387 53 820 701

E-mail: buducnostmd@yahoo.com

Kontakt osoba: Jelena Mišić

U Modriči, 15.02.2021. godine